Sa krajem ljetne turističke sezone, kada saobraćaj na bh. putevima postepeno počinje da se smanjuje, mnogi vozači ponovo obraćaju pažnju na kretanje cijena goriva. Iako cijene na pumpama često djeluju kao lokalna pojava, one su u velikoj mjeri odraz globalnih tržišnih kretanja, kursnih odnosa i sezonske potražnje, a razumijevanje ovih faktora pomaže vozačima da bolje planiraju svoje troškove tokom godine.

Faktori koji oblikuju cijenu goriva

Cijena sirove nafte na svjetskom tržištu predstavlja osnovu na kojoj se formira cijena derivata, ali između te osnovne cijene i onoga što vozač plati na pumpi postoji čitav niz dodatnih troškova - prerada, transport, skladištenje, marže distributera i prodavaca, kao i porezi i akcize koje se razlikuju od zemlje do zemlje. Zbog toga se cijene goriva u različitim državama regiona mogu razlikovati i onda kada je nabavna cijena sirove nafte identična.

Kurs domaće valute prema američkom dolaru, u kojem se najčešće trguje naftom na svjetskom tržištu, takođe igra ulogu u konačnoj cijeni derivata, budući da oscilacije kursa mogu djelimično ublažiti ili pojačati efekat promjena cijene sirove nafte na svjetskom tržištu.

Kako se bh. tržište naslanja na globalna kretanja

Bosna i Hercegovina, kao zemlja koja uvozi gotovo sve naftne derivate, direktno je izložena kretanjima na međunarodnom tržištu. To znači da promjene cijena nafte, do kojih dolazi zbog geopolitičkih dešavanja, odluka velikih proizvođača o obimu proizvodnje ili promjena globalne potražnje, sa izvjesnim zakašnjenjem utječu i na cijene na domaćim pumpama. Distributeri obično prilagođavaju cijene periodično, na osnovu prosječnih nabavnih cijena za prethodni period, pa se promjene na svjetskom tržištu ne odražavaju odmah, već postepeno.

Sezonske oscilacije i potražnja

Ljetni mjeseci tradicionalno donose povećanu potražnju za gorivom zbog intenzivnog turističkog saobraćaja, putovanja na more i povećanog broja vozila na putevima, što može uticati na cijene u pravcu rasta. S druge strane, s krajem sezone i smanjenjem intenziteta saobraćaja, potražnja se donekle smanjuje, što je jedan od faktora koji tokom jeseni može doprinijeti stabilizaciji ili blagom padu cijena, iako to zavisi i od globalnih kretanja koja imaju znatno veći uticaj od same sezonske potražnje na lokalnom nivou.

Dodatni faktor koji tradicionalno utječe na potražnju za lož uljem i, posredno, na cjelokupno tržište derivata, jeste približavanje grijne sezone, kada domaćinstva počinju razmišljati o pripremi za zimu.

Savjeti vozačima za uštedu goriva

Bez obzira na kretanje cijena, vozači mogu značajno uticati na vlastitu potrošnju kroz jednostavne navike. Redovno održavanje vozila, pravilan pritisak u gumama i blagovremena zamjena filtera doprinose ekonomičnijoj vožnji. Ravnomjerna vožnja bez naglih ubrzanja i kočenja, izbjegavanje nepotrebnog rada motora u mjestu te smanjenje nepotrebnog tereta u vozilu takođe mogu smanjiti potrošnju za nekoliko procenata.

Planiranje rute unaprijed, izbjegavanje gužvi u saobraćaju kad god je to moguće i korištenje klima-uređaja u automobilu na razuman način, umjesto na maksimalnoj snazi tokom cijele vožnje, dodatni su faktori koji utječu na ukupnu potrošnju goriva tokom dužih putovanja.

Šta očekivati u narednim mjesecima

Kretanje cijena goriva tokom jeseni teško je predvidjeti sa sigurnošću, jer zavisi od kombinacije globalnih ekonomskih i geopolitičkih faktora koji se mogu mijenjati iz sedmice u sedmicu. Analitičari energetskog tržišta generalno savjetuju vozačima da prate zvanične i provjerene izvore informacija o kretanju cijena, umjesto da se oslanjaju na nagađanja, te da svoje troškove planiraju uzimajući u obzir mogućnost umjerenih oscilacija u oba pravca tokom narednog perioda.

Uloga poreza i akciza u konačnoj cijeni

Osim tržišnih faktora, na konačnu cijenu goriva na pumpi značajno utječu i dažbine koje se ubiraju na nivou zemlje, uključujući razne vrste poreza i akciza namijenjenih finansiranju infrastrukturnih projekata, poput izgradnje i održavanja puteva. Ovaj dio cijene ostaje relativno stabilan i ne mijenja se tako često kao nabavna cijena derivata, zbog čega se udio dažbina u ukupnoj cijeni goriva mijenja u zavisnosti od toga da li nabavna cijena raste ili pada - kada su nabavne cijene niže, udio fiksnih dažbina u konačnoj cijeni proporcionalno je veći.