Sve veći broj gradova u Bosni i Hercegovini posljednjih godina ulaže u proširenje mreže biciklističkih staza, prepoznajući vožnju bicikla kao jeftin, zdrav i ekološki prihvatljiv način prevoza kroz urbane sredine. Ono što je donedavno bilo rijetkost na ulicama većih gradova, danas postaje sve uobičajenija slika - trake odvojene od kolovoza, oznake na asfaltu i stalci za parkiranje bicikala u blizini javnih ustanova i poslovnih zona.

Infrastruktura koja prati potrebe građana

Gradske uprave u nekoliko bosanskohercegovačkih gradova u posljednje vrijeme najavljuju ili realizuju projekte proširenja biciklističke infrastrukture, najčešće kroz kombinaciju vlastitih budžetskih sredstava i sredstava iz međunarodnih razvojnih programa koji podržavaju održivu urbanu mobilnost. Novoizgrađene staze obično povezuju stambena naselja sa centrima gradova, školama i poslovnim zonama, s ciljem da građanima ponude sigurnu alternativu automobilu za kraće svakodnevne relacije.

Zašto sve više građana bira bicikl

Kombinacija nekoliko faktora doprinosi rastućoj popularnosti bicikla kao prevoznog sredstva - od želje za uštedom novca na gorivu i parkiranju, preko svijesti o zagađenju vazduha u gradovima, do jednostavne činjenice da vožnja biciklom u gužvi često bude brža od vožnje automobilom. Mnogi građani ističu i zdravstvene benefite svakodnevne fizičke aktivnosti, koja se na ovaj način prirodno uklapa u dnevnu rutinu, bez potrebe za posebnim odlaskom u teretanu.

Izazovi bezbjednosti u saobraćaju

Uprkos pozitivnim pomacima, biciklisti u bosanskohercegovačkim gradovima i dalje se suočavaju sa brojnim izazovima - od nedovršenih dionica staza koje ih prisiljavaju da se vrate u kolovoz, preko automobila parkiranih na biciklističkim trakama, do nedovoljne osvijetljenosti pojedinih dionica u večernjim satima. Udruženja biciklista redovno apeluju na potrebu cjelovitog planiranja mreže staza, umjesto izolovanih dionica koje se prekidaju usred ulice.

Sezonski karakter biciklizma u gradovima

Septembar i početak jeseni tradicionalno predstavljaju period kada broj biciklista na ulicama ostaje visok, zahvaljujući još uvijek prijatnim temperaturama, dok se istovremeno završava sezona godišnjih odmora i ljudi se vraćaju uobičajenim radnim i školskim obavezama. Mnogi roditelji u ovom periodu razmatraju i mogućnost da djecu na nastavu šalju biciklom, ukoliko škola nije previše udaljena, a ruta procijenjena kao bezbjedna.

Iskustva iz regiona i Evrope

Bosanskohercegovački gradovi u razvoju biciklističke infrastrukture djelimično prate primjere iz regiona i Evropske unije, gdje su brojni gradovi posljednjih decenija sistematski smanjivali prostor namijenjen automobilima u korist pješaka i biciklista. Iako je obim ulaganja u BiH i dalje znatno manji nego u razvijenijim evropskim prijestonicama, urbanisti ističu da svaki novi kilometar sigurne staze doprinosi promjeni navika građana, makar i postepeno.

Uloga poslodavaca i institucija

Pojedina preduzeća i institucije u većim gradovima počela su da uvode dodatne podsticaje za zaposlene koji na posao dolaze biciklom, poput obezbijeđenih mjesta za parkiranje ili tuševa u sklopu poslovnih prostora. Ovakve inicijative, iako još uvijek rijetke, mogle bi u narednim godinama doprinijeti daljem rastu broja svakodnevnih biciklista, posebno u gradovima gdje su udaljenosti između stambenih i poslovnih zona relativno male.

Šta očekivati u narednom periodu

Predstavnici gradskih uprava najavljuju nastavak ulaganja u biciklističku infrastrukturu u narednim godinama, uz naglasak na povezivanje postojećih, često izolovanih dionica staza u jedinstvenu i funkcionalnu mrežu. Da li će tempo realizacije ovih projekata zadovoljiti očekivanja sve brojnije zajednice biciklista u Bosni i Hercegovini, pokazaće naredni budžetski ciklusi i konkretni planovi kapitalnih investicija pojedinih gradova.

Kombinovanje bicikla sa javnim prevozom

U pojedinim gradovima sve više se razmišlja i o povezivanju biciklističkog saobraćaja sa javnim gradskim prevozom, kroz izgradnju sigurnih mjesta za parkiranje bicikala u blizini autobuskih i tramvajskih stajališta. Ovakav pristup omogućava građanima da dio putovanja obave biciklom, a preostali, obično duži dio relacije, nastave javnim prevozom, čime se dodatno smanjuje potreba za korištenjem privatnog automobila na svakodnevnoj bazi, posebno u periodima gužve.

Iskustva biciklističkih udruženja

Biciklistička udruženja, koja u pojedinim gradovima okupljaju rekreativce i svakodnevne vozače, redovno organizuju zajedničke vožnje i akcije podizanja svijesti o pravima biciklista u saobraćaju. Njihovi predstavnici ističu da je dijalog sa gradskim vlastima u posljednjih nekoliko godina postao konstruktivniji nego ranije, iako i dalje smatraju da bi tempo izgradnje nove infrastrukture mogao biti brži, s obzirom na to koliko brzo raste broj svakodnevnih korisnika bicikla u pojedinim gradskim sredinama.