Sarajevo je ovih dana ponovo u žiži interesovanja filmske Evrope. Trideset drugo izdanje Sarajevo Film Festivala, jedne od najuglednijih smotri filmske umjetnosti u jugoistočnoj Evropi, održava se od 14. do 21. augusta, a grad je već danima ispunjen filmašima, novinarima i ljubiteljima sedme umjetnosti iz desetina zemalja.

Bogat program i regionalne premijere

Organizatori su i ove godine sastavili program koji obuhvata oko 250 filmova iz sedamdesetak zemalja svijeta, uz jaku zastupljenost ostvarenja iz regiona. U okviru četiri takmičarska programa - igrani film, dugometražni i kratki dokumentarni film, te kratki igrani i studentski film - za nagradu Srce Sarajeva ove godine se bori 51 naslov. Dio filmova gledaocima u Sarajevu se prikazuje po prvi put na svijetu, dok je za veliki broj ostvarenja riječ o regionalnoj premijeri, što festivalu iz godine u godinu učvršćuje reputaciju mjesta gdje se otkrivaju nova imena evropske kinematografije.

Uz takmičarski program, publici je dostupan i niz popratnih sadržaja - masterklase sa iskusnim filmskim stvaraocima, tribine o budućnosti nezavisne produkcije na Balkanu, kao i posebne, svečane projekcije posvećene istaknutim imenima svjetskog filma. Crveni tepih ispred Narodnog pozorišta i Doma mladih ponovo je postao mjesto susreta domaće i strane filmske scene, a organizatori ističu da je interesovanje publike za ulaznice i ove godine izuzetno veliko.

Otvaranje i program do kraja sedmice

Festival je zvanično otvoren biografskom dramom posvećenom životu nobelovca Thomasa Manna, u režiji poznatog poljskog reditelja, čime je odmah na početku postavljen visok umjetnički ton ovogodišnjeg izdanja. Do zatvaranja, zakazanog za 21. august, program uključuje desetine projekcija dnevno na više lokacija u centru grada, od velikih dvorana do ljetnih bašta koje su tokom festivalskih dana pretvorene u improvizovane kino sale pod otvorenim nebom.

Simboličan potez organizatora je i odluka da se festival zatvori projekcijom filma koji se bavi ratnim stradanjem na ovim prostorima, čime se i ove godine podsjeća na okolnosti u kojima je festival nastao devedesetih godina, u opkoljenom gradu, kao čin otpora i kulturnog opstanka.

Značaj festivala za grad i regiju

Za Sarajevo, festivalski dani odavno nisu važni samo zbog kulturnog sadržaja. Ugostiteljski objekti, hoteli i iznajmljivači smještaja bilježe povećan promet, dok gradske vlasti festival tretiraju kao jedan od najvažnijih turističkih aduta glavnog grada tokom ljetne sezone. Brojni bh. filmski autori kroz festival dobijaju priliku da svoja ostvarenja predstave međunarodnoj publici, agentima i distributerima, što otvara vrata koprodukcijama i plasmanu filmova na evropsko tržište.

Organizatori posebnu pažnju posvećuju i edukativnom segmentu, kroz programe namijenjene mladim filmašima iz regiona, kojima festival pruža priliku za razmjenu iskustava sa etabliranim imenima industrije. Ovakvi programi godinama unazad doprinose da Sarajevo Film Festival ne bude samo mjesto prikazivanja gotovih djela, već i prostor u kojem nastaju nove ideje i buduće koprodukcije.

Šta očekivati do kraja festivala

U danima koji slijede, gledaoci u Sarajevu moći će pratiti projekcije nagrađivanih ostvarenja sa velikih svjetskih festivala, ali i domaća ostvarenja koja se tek probijaju do publike. Uoči proglašenja pobjednika, očekuje se dodatno zaoštravanje konkurencije u takmičarskom programu, s obzirom na to da žiri ove godine ocjenjuje izuzetno raznovrstan izbor filmova, od intimnih autorskih drama do ambicioznih koprodukcijskih projekata.

Zatvaranje festivala 21. augusta tradicionalno donosi dodjelu nagrada Srce Sarajeva u svim kategorijama, a organizatori najavljuju i završnu svečanost na otvorenom, kojom se, kao i svake godine, simbolično zaokružuje jedna od najznačajnijih kulturnih manifestacija u ovom dijelu Evrope.

Volonteri, čiji broj svake godine premašuje nekoliko stotina mladih ljudi iz cijele Bosne i Hercegovine, ponovo su prepoznati kao jedan od stubova bez kojih bi organizacija ovakvog događaja bila znatno teža. Za mnoge od njih, angažman na festivalu predstavlja i prvi ozbiljniji kontakt sa filmskom industrijom, a dio bivših volontera danas radi upravo u produkcijskim kućama i na drugim evropskim festivalima, što dodatno potvrđuje dugoročan uticaj koji ova manifestacija ima na razvoj kadrova u kulturnom sektoru regiona.