Zamislite da vam za izvod iz matične knjige rođenih ili uvjerenje o prebivalištu nije potreban odlazak u šalter sale i čekanje u redu, već da dokument stigne putem nekoliko klikova na računaru ili telefonu. U mnogim evropskim zemljama to je već svakodnevica, dok Bosna i Hercegovina taj put prelazi postepeno, uz uspjehe u pojedinim segmentima, ali i izazove koji proizlaze iz složene administrativne strukture zemlje.
Koraci koji su već napravljeni
Posljednjih godina pojedine institucije na državnom, entitetskom i lokalnom nivou uvele su mogućnost online zakazivanja termina, elektronskog podnošenja pojedinih zahtjeva, kao i pristup određenim informacijama putem digitalnih portala, bez potrebe za fizičkim prisustvom. Uvođenje elektronskog potpisa i pojedinih elektronskih usluga u poreskim upravama i katastarskim evidencijama predstavlja značajan pomak, jer omogućava građanima i firmama da dio administrativnih obaveza obave brže i uz manje papirologije nego ranije.
Zašto je proces sporiji nego u regionu
Uprkos pojedinačnim uspjesima, sveobuhvatna digitalizacija javne uprave u BiH usporena je zbog fragmentirane administrativne strukture, gdje mnoge nadležnosti pripadaju različitim nivoima vlasti koji ne dijele uvijek jedinstvene digitalne sisteme ili baze podataka. To u praksi znači da građanin ponekad mora dostaviti isti dokument više institucija, jer one međusobno ne razmjenjuju informacije elektronskim putem. Nedostatak jedinstvenih standarda, ograničena ulaganja u informatičku infrastrukturu i nedostatak stručnog kadra u pojedinim institucijama dodatno usporavaju proces koji bi u teoriji trebalo da pojednostavi svakodnevni život građana.
Šta bi mogla donijeti budućnost
Stručnjaci za javnu upravu ističu da bi uvođenje jedinstvenog elektronskog identiteta građana, kroz koji bi se pristupalo svim digitalnim uslugama na jednom mjestu, moglo značajno ubrzati proces i smanjiti administrativno opterećenje i za građane i za same institucije. Primjeri iz regiona pokazuju da ovakve reforme, iako zahtijevaju vrijeme i koordinaciju, na kraju donose mjerljive uštede u vremenu i troškovima. Za građane BiH to bi značilo manje čekanja na šalterima i više usluga dostupnih od kuće, pod uslovom da se ulaganje u digitalnu infrastrukturu nastavi dosljedno na svim nivoima vlasti.
Komentari (0)
Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.