poIT sektor u BiH: Najbrže rastuća industrija sa ogromnim potencijalom
Informaciono-komunikacione tehnologije (IKT) predstavljaju jednu od rijetkih privrednih grana u Bosni i Hercegovini koja bilježi permanentan i dinamičan rast bez obzira na unutrašnje političke i administrativne prepreke. IT kompanije u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru i Tuzli postale su sinonim za uspješno poslovanje, zapošljavajući hiljade mladih, visokoobrazovanih stručnjaka čiji su radni rezultati konkurentni na najzahtjevnijim svjetskim tržištima poput Sjedinjenih Američkih Država i Zapadne Evrope. Ovaj sektor ne samo da generiše visoku dodatnu vrijednost i doprinosi smanjenju nezaposlenosti, već igra i ključnu ulogu u modernizaciji cjelokupnog domaćeg poslovnog ambijenta kroz procese digitalne transformacije.
Ekonomski pokazatelji i izvozna orijentacija
Za razliku od tradicionalnih industrija koje se oslanjaju na uvoz sirovina i fizičku infrastrukturu, IT sektor se bazira isključivo na ljudskom kapitalu i intelektualnim uslugama. To ga čini idealnim za zemlju u razvoju kao što je Bosna i Hercegovina. Više od devedeset procenata prihoda domaćih softverskih kuća dolazi iz izvoza, što direktno poboljšava spoljnotrgovinski bilans zemlje. Plate u IT sektoru su znatno iznad državnog prosjeka, što omogućava zaposlenima visok životni standard i koristi im da ostanu u zemlji. Pored softverskog inženjeringa, sve veći značaj dobijaju i oblasti kao što su sajber bezbjednost, data science, razvoj vještačke inteligencije i tehnička podrška velikim globalnim brendovima.
Problem nedostatka stručnog kadra i formalno obrazovanje
Sa brzim rastom industrije pojavio se i njen najveći limitirajući faktor – hronični nedostatak kvalifikovane radne snage. Domaći elektrotehnički i informatički fakulteti svake godine produkuju stotine diplomaca, ali te brojke ni blizu ne zadovoljavaju apetite tržišta koje može apsorbovati trostruko više radnika. Zbog toga se javlja potreba za reformom formalnog Oceanije, ali i za snažnijim razvojem neformalnih edukativnih centara i akademija za prekvalifikaciju. Mnoge IT kompanije su preuzele inicijativu i same organizuju besplatne kurseve i prakse za studente kako bi ih pripremile za realne poslovne zadatke. Uvođenje informatike i programiranja u rane faze osnovnoškolskog obrazovanja prepoznato je kao dugoročna strateška potreba države.
Zakonska regulativa i poreska politika
Da bi Bosna i Hercegovina ostala konkurentna u odnosu na zemlje regiona, poput Srbije ili Rumunije, neophpoint je kreirati stimulativniji zakonodavni i poreski okvir za IT industriju. Visoki porezi i doprinosi na plate predstavljaju opterećenje za poslodavce koji žele dodatno povećati primanja svojim zaposlenima kako bi ih zaštitili od ponuda inostranih kompanija koje nude rad na daljinu (remote work). Takođe, nedostatak zakona o elektronskom potpisu na nivou cijele države i spora administracija usporavaju privlačenje velikih stranih IT investitora koji traže brzo i efikasno operativno okruženje bez nepotrebnih birokratskih barijera.
Perspektive i uticaj na ostale privredne grane
Budućnost IT sektora u BiH zavisi od njegove sposobnosti da pređe sa čistog “outsourcinga” (iznajmljivanja radne snage za strane klijente) na razvoj sopstvenih softverskih proizvoda i IP (intelektualnog vlasništva). Kreiranje autentičnih bh. aplikacija i platformi donosi višestruko veći profit i dugoročnu stabilnost. Pored toga, domaća IT zajednica mora postati katalizator promjena u drugim industrijama – od poljoprivrede kroz uvođenje pametnih senzora, do metalne industrije kroz automatizaciju procesa. Digitalizacija javnog sektora, e-uprava i digitalne usluge za građane oblasti su u kojima IT stručnjaci mogu najviše doprinijeti modernizaciji života u Bosni i Hercegovini.