poPoljoprivredni sektor u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju, ali se danas suočava sa jakom inostranom konkurencijom i niskom produktivnošću u klasičnoj proizvodnji. U potrazi za novim modelima rasta, organska poljoprivreda se izdvaja kao jedna od najvećih razvojnih šansi. Zbog očuvanog zemljišta, obilja čiste vode i povoljnih klimatskih uslova, BiH ima idealne preduslove da postane prepoznatljiv regionalni proizvođač zdrave i ekološki čiste hrane.
Prednosti bh. podneblja za organsku proizvodnju
Veliki dio poljoprivrednog zemljišta u brdsko-planinskim predjelima BiH decenijama nije tretiran teškom hemijom i vještačkim đubrivima, što znatno olakšava proces sertifikacije za organsku proizvodnju. Proizvodnja bobičastog voća (poput malina i kupina), ljekovitog bilja, šumskih plodova, meda i organskog povrća bilježi stalni rast. Ovi proizvodi postižu znatno više cijene na tržištu Evropske unije u poređenju sa konvencionalnom hranom.
Ekonomski benefiti i izvozni potencijal
Organska proizvodnja nudi visoku profitabilnost čak i na manjim parcelama, što je savršeno za usitnjene posjede kakvi dominiraju u BiH. Fokusiranjem na kvalitet umjesto na kvantitet, domaći poljoprivrednici mogu izbjeći direktnu cjenovnu borbu sa velikim industrijskim proizvođačima iz uvoza. Izvozno orijentisane zadruge već uspješno plasiraju domaće organske proizvode na zahtjevna zapadna tržišta, čime se direktno popravlja spoljnotrgovinski bilans zemlje.
Prepreke na putu ka masovnijem razvoju
Da bi se ovi potencijali u potpunosti iskoristili, potrebno je prevazići ozbiljne sistemske probleme. BiH još uvijek nema potpuno usklađen zakonodavni okvir za organsku proizvodnju na nivou cijele države, što otežava izvoz i prepoznatljivost sertifikata. Pored toga, proces dobijanja međunarodnih sertifikata je skup za prosječnog farmera, podsticaji su nedovoljni, a znanje o modernim ekološkim metodama zaštite i uzgoja biljaka još uvijek nije dovoljno rasprostranjeno među proizvođačima.
