Sve veći broj građana Bosne i Hercegovine u posljednje vrijeme poseže za potrošačkim kreditima kako bi premostio rastuće troškove svakodnevnog života. Prema informacijama iz bankarskog sektora, najčešći razlozi zaduživanja više nisu isključivo veće investicije poput kupovine stana ili automobila, već i znatno svakodnevnije stavke - od namještaja i bijele tehnike, preko troškova polaganja vozačkog ispita, do pokrivanja tekućih obaveza domaćinstva.

Zašto građani sve češće biraju kredit

Kombinacija rasta cijena osnovnih životnih namirnica, energenata i usluga posljednjih godina dovela je do toga da sve veći broj domaćinstava u Bosni i Hercegovini teže usklađuje redovna primanja sa mjesečnim troškovima. U takvim okolnostima, potrošački kredit sa fiksnom mjesečnom ratom mnogima djeluje kao predvidljivije rješenje od trošenja preko kreditnih kartica ili dozvoljenog minusa na tekućem računu, čije kamate su po pravilu znatno više.

Bankarski stručnjaci upozoravaju da se struktura potražnje mijenja - dok su ranije potrošački krediti pretežno korišteni za jednokratne, veće nabavke, sve veći dio klijenata danas kredit koristi i za pokrivanje redovnih, ponavljajućih troškova, što pojedini analitičari tumače kao signal da dio građana ima poteškoća u usklađivanju plata sa troškovima života, posebno u domaćinstvima sa niskim i srednjim primanjima.

Na šta građani najčešće troše pozajmljeni novac

Osim kupovine namještaja i tehnike za dom, značajan broj kredita danas se odnosi i na troškove obrazovanja djece, ljetovanja te manje adaptacije stambenog prostora. Zanimljivo je da se sve više mladih odlučuje na kredit i za troškove vezane za dobijanje vozačke dozvole, budući da je cijena obuke i polaganja ispita u proteklih nekoliko godina znatno porasla u većini gradova u zemlji.

Banke u Bosni i Hercegovini u posljednje vrijeme aktivno oglašavaju brze, takozvane gotovinske kredite sa pojednostavljenom procedurom odobravanja, što dodatno olakšava pristup ovakvim proizvodima širokom krugu klijenata. Istovremeno, pojačana konkurencija između banaka djelimično doprinosi i povoljnijim uslovima zaduživanja u odnosu na prethodne godine, iako kamatne stope i dalje značajno variraju u zavisnosti od kreditne sposobnosti klijenta i vrste proizvoda.

Upozorenja stručnjaka o prezaduženosti

Predstavnici udruženja za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini već duže vrijeme upozoravaju na rizik prezaduženosti građana, posebno u situacijama kada domaćinstvo istovremeno servisira više kredita različitih namjena. Preporuka stručnjaka je da ukupna mjesečna rata po svim kreditnim obavezama ne bi trebalo da prelazi trećinu redovnih mjesečnih primanja domaćinstva, kako bi se sačuvala finansijska stabilnost i u slučaju nepredviđenih troškova.

Dodatan izazov predstavlja i praksa uzimanja novog kredita radi otplate postojećeg, takozvano refinansiranje iz nužde, koje kratkoročno olakšava mjesečni budžet, ali dugoročno može produžiti period zaduženosti i povećati ukupan iznos koji građanin na kraju vraća banci. Finansijski savjetnici zato preporučuju da se prije uzimanja bilo kojeg kredita detaljno sagledaju svi uslovi, uključujući efektivnu kamatnu stopu koja uključuje sve dodatne troškove obrade i osiguranja kredita.

Šta savjetuju finansijski stručnjaci

Osnovna preporuka za građane koji razmatraju podizanje kredita jeste da unaprijed naprave realan porodični budžet, uzimajući u obzir sve fiksne i varijabilne troškove, prije nego što preuzmu novu mjesečnu obavezu. Poređenje ponuda više banaka, umjesto prihvatanja prve dostupne opcije, može značajno uticati na ukupnu cijenu kredita tokom perioda otplate.

Uz to, stručnjaci savjetuju formiranje makar minimalne rezerve ušteđevine prije zaduživanja, kako bi domaćinstvo imalo prostor za manevar u slučaju iznenadnog gubitka prihoda ili neplaniranog troška, umjesto da se u takvoj situaciji dodatno zadužuje pod nepovoljnijim uslovima.

Predstavnici udruženja potrošača također podsjećaju građane na pravo da od banke unaprijed zatraže pisani obračun ukupnog iznosa koji će vratiti tokom cijelog perioda otplate, uključujući sve naknade, kako bi mogli realno uporediti ponude različitih banaka prije potpisivanja ugovora. Takva praksa, iako zakonski zagarantovana, prema iskustvima savjetodavnih centara i dalje se rijetko koristi u punom obimu, pretežno zbog nedovoljne informisanosti građana o vlastitim pravima prilikom zaduživanja.

Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini u međuvremenu nastavlja bilježiti rast ukupnog obima odobrenih potrošačkih kredita, što pojedini ekonomski analitičari tumače i kao znak umjerenog optimizma građana u pogledu vlastite platežne sposobnosti u narednom periodu. Kolika će od ovih pozajmica na kraju biti održiva, prema riječima struke, u velikoj mjeri zavisi od toga hoće li rast plata u narednim mjesecima uspjeti pratiti dosadašnji rast troškova života.