Ljeto koje je Bosnu i Hercegovinu obilježilo naizmjeničnim talasima ekstremnih vrućina, iznenadnim olujama praćenim gradom i požarima u pojedinim dijelovima zemlje, ostavilo je traga i na razmišljanju građana o zaštiti sopstvene imovine. Prema riječima predstavnika osiguravajućeg sektora, sve veći broj domaćinstava u posljednje vrijeme pokazuje interes za police osiguranja koje pokrivaju štete izazvane vremenskim nepogodama, poput poplava, udara groma, oluje ili požara.

Vremenske nepogode kao novi rizik u svakodnevici

Dok se osiguranje imovine tradicionalno posmatralo kao zaštita od krađe ili požara izazvanog ljudskim faktorom, posljednjih godina sve više pažnje dobija segment koji pokriva prirodne nepogode. Učestalije pojave iznenadnih, kratkotrajnih ali razornih oluja, praćenih gradom i jakim vjetrom, kao i epizode dugotrajnih vrućina koje povećavaju rizik od požara, naveli su mnoge porodice da preispitaju koliko je njihova imovina zapravo zaštićena u slučaju ovakvih događaja.

Iskustva iz posljednjih sezona, kada su pojedini dijelovi zemlje bilježili štete na krovovima, vozilima i poljoprivrednim usjevima usljed grada, dodatno su podstakla ovu vrstu opreza. Za mnoge domaćinstva, trošak popravke štete nastale u jednom nevremenu često premašuje iznos koji bi tokom više godina platili za policu osiguranja, što postaje sve jasniji argument u korist ranije zaštite.

Šta obično obuhvata osiguranje imovine

Standardna polica osiguranja imovine u pravilu pokriva osnovne rizike poput požara i eksplozije, dok se dodatna pokrića, koja uključuju štete od poplave, oluje, grada, udara groma ili težine snijega, najčešće ugovaraju kao proširenje osnovne police uz dodatnu premiju. Visina premije zavisi od procijenjene vrijednosti imovine, lokacije objekta, izloženosti riziku, kao i obima pokrića koje vlasnik odabere.

Osiguravajuće kuće preporučuju da prije potpisivanja ugovora vlasnici detaljno prouče koje su tačno situacije pokrivene policom, budući da neki paketi isključuju određene vrste šteta ili postavljaju gornju granicu isplate koja možda ne odgovara stvarnoj vrijednosti imovine. Jednako je važno razumjeti proceduru prijave štete, rokove u kojima je potrebno obavijestiti osiguravača i dokumentaciju koja se prilikom toga zahtijeva.

Zašto građani sve više razmišljaju o zaštiti doma

Osim direktnog iskustva sa štetama, na odluku građana utiče i šira svijest o promjenama u klimatskim obrascima, koja se u posljednjih nekoliko godina sve češće spominje i u medijima i u svakodnevnim razgovorima. Za mnoge porodice, posebno one koje žive u prizemnim objektima uz vodotoke ili u područjima izloženim čestim olujama, osiguranje imovine prestaje biti dodatni trošak, a postaje dio osnovnog planiranja porodičnog budžeta, uporedo s osiguranjem vozila ili zdravstvenim osiguranjem.

Predstavnici sektora ističu i da mlađe generacije, koje kupuju prve nekretnine putem kredita, po pravilu automatski ugovaraju i osiguranje imovine kao dio bankarskih uslova, što dugoročno doprinosi širenju kulture osiguranja i van kruga onih koji su štetu već direktno doživjeli.

Savjeti prije potpisivanja police

Stručnjaci savjetuju da vlasnici imovine prije odabira police uporede ponude više osiguravajućih kuća, obrate pažnju na visinu franšize, odnosno iznos štete koji sami snose prije nego što osiguranje stupi na snagu, te provjere da li polica pokriva i pokretnu imovinu unutar objekta, poput namještaja i tehnike, ili isključivo samu građevinu.

Redovno ažuriranje procijenjene vrijednosti imovine, posebno nakon renoviranja ili nadogradnje objekta, takođe se preporučuje kako bi u slučaju štete isplata odgovarala stvarnim troškovima obnove. Iako osiguranje ne može spriječiti samu pojavu nevremena, ono građanima Bosne i Hercegovine sve više predstavlja način da finansijske posljedice takvih događaja učine podnošljivijim.

Razlika između urbanih i ruralnih domaćinstava

Zanimljivo je da interes za osiguranje imovine od nevremena ne raste podjednako u svim dijelovima zemlje. U ruralnim područjima, gdje su domaćinstva često direktnije izložena rizicima poput poplava rijeka koje se izlijevaju nakon obilnih kiša ili šteta na poljoprivrednim usjevima usljed grada, svijest o potrebi zaštite tradicionalno je bila prisutna, ali se ugovaranje polisa ranije često odgađalo zbog dodatnog troška u već ograničenom budžetu domaćinstva. U gradskim sredinama, gdje su objekti u pravilu manje izloženi poplavama, ali su zato vrijedniji zbog cijena nekretnina, vlasnici stanova sve više razmišljaju o zaštiti od šteta izazvanih olujnim vjetrom, oštećenjem krovova ili poplavljenim podrumima usljed naglih pljuskova.

Predstavnici sektora osiguranja napominju da bi šira edukacija građana o konkretnim rizicima kojima je izložena njihova lokacija, umjesto generičkog pristupa istoj vrsti police za sve, dugoročno mogla dovesti do boljeg poklapanja između stvarnih potreba domaćinstava i paketa osiguranja koje biraju, čime bi se izbjegle situacije u kojima porodice plaćaju premiju za rizike kojima praktično nisu izložene, dok istovremeno ostaju nedovoljno zaštićene od onih koji im prijete najviše.